Žižule

Žižula- 50kn/kg

Žižula je drvo koje ima kasnu vegetaciju u svibnju i postupno cvatnju dva mjeseca i tako postupno zore plodovi. U svibnju, pa sve do kolovoza se na zlaicnima razvijaju manji cvjetovi žute boje ugodnog mirisa koji su dvospolni i vrlo privlačni pčelama.
Plodovi su zelene boje, jajasti i duguljasti oblika masline ili su sorte sa krupnim plodovima blago kruškoliko ili jabukastog oblika ploda.
U rujnu plodovi počinju mijenjati boju na blago bijelo do žučkasto, a nakon toga se od peteljke prema dolje počinju bojati izrazito sjajnom smeđe crvenkastom ili smeđom bojom. Plodovi žižule se mogu koristiti u rujnu i listopadu, odmah kad se dobiju boju, postupno dozriju i tada im se površina nabora i meso omekša u kome se nalazi duguljasta koštica.
Meso je blijelo žuto, prijatnog, sočnog kiselkasto slatkog okusa, podsječa na krušku. Plodove koristimo svježe ili sušene. Od plodova žižule radimo marmelade, sokove i rakiju, ako plodove stavimo u rakiju imamo specijalno piće.
Zbog visokog sadržaja korisnih sastojaka i vitamina C, plod žižule upotrebljavamo za sniženje krvnog tlaka i za lječenje želučne i crijevne tegobe. Lišće, kora i biljna masa koristi se u farmaciji za izradu raznih lijekova i čajeva.
Stablo, koje je izuzetno dekorativno i ljeti i zimi, kada odbaci ljetne izrođene izdanke s listovima, u razdoblju mirovanja podnosi temperaturu i do -25°C. U ljetnom je razdoblju otporna na sušu i ne treba je prskati protiv bolesti.
Stablo naraste 2 – 5 metara u visinu, što je ovisno o vrsti uzgoja, jer žižulu možemo oblikovati kao grm ili kao stablo. Obrezivanje skoro nije potrebno, odstranjuju se samo suhe grane ili one koje previše izrastaju iz krošnje.
Sadnja žižule slična je i kao kod drugih voćnih vrsta, a trebamo izbjegavati sadnju na područjima gdje je teško i nepropusno tlo koje zadržava vodu. Stablo žižule donosi plod već u trećoj godini nakon sadnje.
Ljekovito djelovanje:
Žižula se koristi za liječenje upalnih stanja, visokog krvnog tlaka, želučano-crijevnih tegoba, svraba kože, te za pripremu kolača, marmelade, slatkog, likera i dr.
Arapska i kineska medicina listove žižule rabe u liječenju gubitka kose, za ispiranje ran, za snižavanje visoke temperature, za liječenje groznice, te za pripravu melema protiv mišićne groznice, te za pripravu melema protiv mišićne ukočenosti i povreda.
Suhe plodove za ublažavanje bolova, u liječenju karcinoma, tegoba s dišnim sustavom, za umirenje, protiv depresije, neuroze, nesanice, za tegobe želuca i probave, za otvaranje apetita, protiv proljeva, tegobe kože i rana, bolesti jetre, metabolizma, i za čišćenje krvi, kod kroničnog umora, anemije, histerije, visokog tlaka, za iskašljavanje sluzi, kod trovanja a aconitumom tj otrovom koji se nalazi u nekim biljkama, primjerice u jediću.
Sjeme rabe za liječenje nesanice, nervoznih i napetih stanja, noćnog znojenja, pojačanih srčanih otkucaja i aritmije, tegoba sa disanjem. Korijen se rabi za liječenje slabog rada želuca te groznice, a u obliku praška za zapuštene i gnojne rane.
U Japanu žižulu rabe za jačanje imuno sustava.