AVOKADO

AVOKADO, sadnice, cijena 470 kn/komad nekoliko sorti cjepljene



AVOKADO

Avokado pripada grupi tropskog, odnosno egzotičnog voća. Porijeklom dolazi s istočnih i centralnih visoravni Meksika te Gvatemale. Ime avokado nadjenuli su Englezi, a poznato je i slikovito ime „aligatorska kruška“ kao jasna aluzija na izgled ploda koji podsjeća na aligatorsku kožu. Inke su ga zvale „palta“, Francuzi ga zovu „avocat“ i „avocatier“ dok ga Španjolci zovu „aguacate“. Kod Azteka poznat je bio kao kraljevsko voće, odnosno voće plodnosti. Avokado je tipično voće tropskog i suptropskog pojasa, no uzgaja se diljem svijeta.
Kod nas na južno dalmatinskim otocima ljudi ga uzgajaju za dekoraciju ili vlastite potrebe ali nikada nije shvaćeno koliko je gospodarski potencijal uzgoja AVOCADA. Da bi približili potencijalnim uzgajivačima, sva proizvodnja je zagarantira otkupom a najbliža KONKURENCIJA Azija, Afrika, Južna Amerika
Latinsko ime je Persea americana, a pripada porodici Lauraceae koja se sastoji od 55 rodova, odnosno 2000 vrsta. Avokado je najpoznatija vrsta roda Persea, a u Europu su ga doveli putnici iz novootkrivene Amerike gdje se uzgajao još prije 7000-8000 godina, a putnici su ga koristili kao putar. Također, druge zanimljivosti su daje pronađen u grobnicama Inka zajedno s njihovim mumijama, a za vrijeme jednog od najvećih sportskih događaja svijeta, američkog finala „Super Bowla“ pojede se oko 20 milijuna tona avokada Postoji oko 80 sorata avokada od koji su sorte „Hass“, „Fuerte“ i „Pinkerton“ najznačajnije za komercijalni uzgoj. Sorte se međusobno razlikuju po boji, morfološkim karakteristikama te organoleptičkim svojstvima.
Avokado pripada tropskom zimzelenom drveću kojeg ima oko 150 vrsta, a sam plod je elipsoidno okruglog oblika zelene, zeleno–žućkaste, crvenkaste ili ljubičaste boje sa specifičnom naboranom korom ovisno o sorti. Kora je do 6 mm debljine dok se unutrašnjost sastoji od kremastog mesa koje varira od žuto-zelenkaste pa sve do svijetložute boje, te jedne velike koštice. Veličina ploda ovisi o sorti te se kreće od 250 g pa čak i do 2 kg, komercijalni standard SAD-a je 200-300 g pa nadalje.
Avokado je moguće uzgajati na širokom spektru tala gdje su mu pogodnija neutralna do blago kisela tla, pH 5-7, dok je posebno osjetljiv na bazična tla. Od velike je važnosti provesti uzgoj na dobro dreniranim tlima jer je velika razina vode u tlu vrlo nepogodna za uzgoj avokada, a sama kultura je osjetljiva na vodeni stres. Optimalna godišnja količina oborina za uzgoj avokada iznosi od 1250 mm-1750 mm, a u sušnim razdobljima potrebno je navodnjavanje. Optimalne temperature rasta ovise o fazi rasta, no uglavnom iznose od 25-28 0C, a podnosi najniže temperature od -4 do -5 0C. Drvo avokada može narasti do 15 m u visinu, a kontrolira se rezidbom , drvo je zimzeleno sa spiralno raspodijeljenim tamnozelenim listovima dužine 20-25 cm te širine od 10-13 cm. Cvjetovi su mali, blijedo zeleni do žućkasto zeleni, dvospolni su te se sastoje od 9 prašnika od kojih 6 tvore vanjski krug, 4 peludne vrećice i jednog tučka po cvijetu. Razmnožavanje može biti samooplodnjom, hibridiziranjem ili križnim oprašivanjem. Avokado cvate u travnju, a plodonosi u rujnu i listopadu.
Univerzalne karakteristike ovoga voća su otpornost prema štetnicima i bolestima, ravnomjerno dozrijevanje, dobre karakteristike i dugovječnost drveta. Obrada i priprema tla je kao i kod ostalih drvenastih kultura. Presadnice se uzgajaju u zaštićenim prostorima i koriste se ekstra kvalitetne cijepljene presadnice. Kod sadnje razmak između redova iznosi od 7,5-10,5 m u redu te 7,5-12 m između redova. Kod gnojidbe optimalno se koristi NPK gnojivo formulacije 15-15-15 te amonijev nitrat kao i urea. Avokado je kultura osjetljiva na nedostatak cinka no taj se problem rješava primjenom cinkovog sulfata Optimalno vrijeme gnojidbe je u veljači i srpnju. Berba je uglavnom ručna ili korištenjem samokretnih platforma za berbu. Odlična karakteristika je nepotrebnost etilenskog dozrijevanja plodova jer nema potrebe za dugim transportom.
Avokado ima iznimno visoku nutritivnu vrijednost, a prvi je na ljestvici voća kad je u pitanju broj vlakana, sadrži veliku količinu biljnih ulja koja se pretežito sastoje od nezasićenih mono više masnih kiselina, palmitinske kiseline te linolne kiseline. Dobar je izvor fosfora, provitamina A, riboflavina, niacina te kalija. Uglavnom avokado sadrži na 100 g oko 2 % proteina, 5-40% masti, 8,5 % ugljikohidrata. Naravno, podaci variraju od sorte do sorte.
Zdravstvene koristi avokada su iznimne jer sudjeluje u kontroli suzbijanju Alzheimerove bolesti, karcinoma, srčanih i kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa itd.
Nadamo se da će Dalmatinci prepoznati ovaj El Dorado i da će pretvoriti u ne otkriveno egzotično odredište.
Upotrebljava se svjež u salatama s ananasom, agrumima, rajčicom, a još se koristi i za proizvodnju sladoleda.

TRVRTKA ŠULOG DOO. jedina je Hrvatskom sa mogućnošću brze isporuke cijepljenih sadnica više sorti. Problem u dalmaciji sa navodnjavanjem može se riješiti debelim slojem mulcha od slame i pretrunute/fermentirane komine stare 2-3 godine
RECEPT: Guacamole
Sastojci:
• 2 kom avokada
• Jedan cijeđeni limun
• 2 žlice maslinovog ulja
• 1 manja glavica luka
• 1 svježa ljuta papričica
• Režanj češnjaka
• Sol, papar, peršin i mljeveni kim


Priprema:
1. Avokado ogulite, izrežite na manje kockice, pospite sokom od limuna i vilicom izgnječite.
2. Luk isjeckajte na što sitnije kockice kao i peršin te ga ubacite u izgnječen avokado.
3. Papričicu isjeckajte i spojite s avokadom.
4. Dodajte začine i ulje, izmiješajte i poslužite uz tortilje čips.