Rudolf Krušnjak, 1918/19 g., pastel, ugljen, potpisan

36x48, sa novim okvirom 46x59, potpisan i datiran, informacije na mob:0981335763, samo osobno preuzimanje
Rudolf Krušnjak (1883-1973) prvi je akademski obrazovani slikar Koprivnice u 20. stoljeću. Pripada krugu hrvatskih slikara koji su diplomirali slikarstvo na Kraljevskoj bavarskoj akademiji likovnih umjetnosti u Munchenu u prvim godinama 20. stoljeća
Iza njega nije ostalo mnogo djela, no sumnja se da su neke Račićeve slike zapravo njegove
"Učio je crtati neke od najvećih hrvatskih umjetnika, poput Krste Hegedušića i Vilka Gecana, bio je glavni inspektor za nastavu kralja Aleksandra Karađorđevića, i bio je jedan od naših prvih umjetnika s diplomom čuvene Münchenske akademije. Postoji i hipoteza da su neki njegovi radovi pripisani Josipu Račiću! Za slikara i likovnog pedagoga Rudolfa Krušnjaka, međutim, gotovo da nitko nije čuo, sve do nedavno, kada je kustosica Galerije u Koprivnici Draženka Jalšić Ernečić priredila prvu retrospektivu njegovih radova. “Zaboravljeni slikar münchenske akademije”, naslovila je izložbu za koju je jedva kaže uspjela sakupiti šezdesetak radova.
Krušnjak je za razliku od slavnih münchenskih đaka Kraljevića, Račića, Hermana, Becića, gotovo potpuno nepoznat u hrvatskoj povijesti umjetnosti. Jedan je od razloga i taj što je ostalo vrlo malo djela iza njega, pogotovo onih nastalih uoči, za vrijeme i nakon školovanja u Münchenu. Iako je dugo živio, u mirovinu je otišao davne 1941., a kako nije imao potomaka, djela su mu razasuta po privatnim zbirkama i uglavnom zagubljena i nedostupna.
Krušnjak je kao münchenski đak izlagao na zagrebačkim Proljetnim salonima, a popisi njegovih prvih i jedinih izložbi u Salonu Ullrich iz 1917. i 1919. dragocjeni su za prikupljanje njegovih djela, objašnjava autorica. Upravo joj je na popisu njegove prve izložbe zapela za oko jedna slika pod naslovom “Ciganka”. - Postoji mogućnost da je slika pod istim nazivom koja je pripisana Račiću i kao takva izložena na njegovoj retrospektivi u Modernoj galeriji, zapravo Krušnjakova. Model za Ciganku vrlo je sličan onome na jednom njegovom portretu žene s crnim velom - kaže kustosica. Kako dodatno pojašnjava, radi se o pretpostavci, naravno, i potrebno je napraviti sva istraživanja kako bi se utvrdilo da li ta priča “drži vodu”. Jalšić Ernečić vidi mogućnost Krušnjakove ruke u još nekim Račićevim djelima, no sve to treba dobro provjeriti. Pa dok u njihovim radovima vidi sličnosti, kao osobe su bili čista suprotnost. - Dok je Račić živio prebrzo i prekratko, Krušnjak je bio tih i samozatajan te je dočekao duboku starost - kaže.
Ipak, unatoč vrlo solidnim slikarskim počecima, Krušnjak je, tvrdi autorica izložbe, značajan za našu povijest umjetnosti više kao pedagog nego kao slikar. - Dvadesetih godina prošloga stoljeća, napisao je mnoge znanstvene radove u kojima govori o potrebi nastave crtanja u školama. Kao inspektor u vladi Karađorđevića obišao je cijelu tadašnju Kraljevinu Jugoslaviju od Dravograda do Niša. U zagrebačkim gimnazijama predavao je prostoručno crtanje i nacrtnu geometriju prema bavarskom nastavnom programu mnogim našim cijenjenim umjetnicima. To znači da je bio vrlo utjecajan - ističe kustosica.
Krušnjakovo međuratno razdoblje uz pedagošku djelatnost bilo je obilježeno značajnijim funkcijama u vladi u Beogradu, gdje je živio i djelovao desetak godina, sve do 1941. godine kada se vratio u Koprivnicu.