Šok BUDUĆNOSTI - Alvin TOFFLER / Oprema : Ante GIACONI

- Izdavač : "Otokar Keršovani" , Rijeka , 1975.
=
- Za izdavača : Darivoj ŽILIĆ
=
- Urednik : Omer LAKOMICA
=
- S engleskog preveo : Matej KIRAC
=
- Lektura : Valerija LESSNY , prof.
=
- Korektura : Dušica MAJSTOROVIĆ
=====
- 408 str.
- Tvrdi uvez + zaštitni omot
- Format : 16,5 × 24,5 cm
=====
- Tekstovni dio i kompletna unutrašnjost bez podvlačenja,podcrtavanja.
Margine bez obilježavanja , čiste.
Kompaktno stanje knjige , knjižni blok čvrst , korice ravne.
Zaštitni omot bez oštećenja.
Blaga , starosna potamnjelost margina.
Vrlo zadovoljavajuća očuvanost.
==========
Knjiga Future Shock sociologa i futurologa Alvina Tofflera koja otvara oči onima koji u trenutku njenog nastanka nisu ni pomišljali da će se jednog dana roditi.
Objavljena u više od šest milijuna primjeraka, uključujući i jugoslavensko izdanje Riječanina Otokara Keršovanija, ova knjiga i dalje dobiva nesmanjenu pozornost u određenim krugovima ; njegova tematika i sadržaj, uz neka zastarjela poglavlja – i te kako su aktualna.
Sutrašnjica i sve neizvjesnosti koje donosi tehnološki razvoj duboko su ugrađene u ljudsku percepciju. Pogotovo starije, ali i mlađe generacije, imaju problema u suočavanju s njima. Ograničenja u prilagodljivosti i strategijama preživljavanja? Je li trenutna pandemija korona virusa svjedočanstvo opće inertnosti, inferiornosti i nerazumijevanja kada je u pitanju širenje bolesti, kao i pronalaženje informacija o njoj? Preobilje informacija (infomation overload) zbog globalizacije i smanjivanja planeta, sve nam je teže nositi se s njima, informacijama, a teškoćama kako prepoznati onu pravu i pravu, nema potrebe raspravljati.
"Ubrzanje promjena, u naše vrijeme, samo je po sebi elementarna sila." Postoje dva oblika u kojima se to ubrzanje manifestira. Prvi, “psihobiološki” je da je to preopterećenje postalo, kod velikog broja ljudi, uglavnom skriveno – dijagnoza. Drugi je da je vrlo mali broj onih koji su adekvatno pripremljeni za te buduće promjene .
Na početku knjige Toffler govori o "smrti trajnog" i promjenama s kojima se "zapadno društvo" suočava više od 300 godina. Danas, u doba interneta, Googlea, SIDA-e, MCOfficea, uspona Kine i dalekoistočnih divova i svega onoga što nije postojalo u vrijeme nastanka knjige, temu možemo slobodno proširiti i na ostatak čovječanstva. I dalje, "sve što naučimo iz svoje okoline, promatrajući je neprestano, predstavlja, ponekad i podsvjesno, modeliranje", simulaciju stvarnosti. Znanje je "gorivo koje pokreće ljudsku zajednicu".
Kritična razlika između čovjeka prošlosti i čovjeka budućnosti može se nazvati "prolaznošću" . Sredine visoke prolaznosti sklone su odbacivanju tradicije, kulturne baštine, proizvode mnogo otpada, svega onoga što zabrinjava prosječnog građanina u vremenu galopirajućeg turbokapitalizma. Ljudi često mijenjaju poslove, tvrtke dolaze i odlaze, rad gubi vrijednost, a automatizacija nesmanjenom brzinom mnoge stvari i uloge čini suvišnima ili obezvrijeđenima.
Isto se događa i na polju međuljudskih odnosa. Prijateljstva postaju sve površnija, sve rjeđa i beznačajnija.
U novom društvu postavlja se pitanje što je još uvijek moderno? Rok trajanja trendova je sve kraći. Ako ih još ima. Govorimo o danas. I ovaj i onaj od prije pedesetak godina.
Mnoge stavke iz knjige, poput napretka medicine, posebice transplantologije, već su postale dio stvarnosti . Eksperimenti na području umjetne inteligencije, koji su sedamdesetih godina prošlog stoljeća bili još u povojima, danas su dio svakodnevice. Sumnjate li da vas vaš poštanski sandučić špijunira? Homoseksualni brakovi, iznajmljivanje trudnica, velik broj propalih i nefunkcionalnih brakova još nisu bili aktualni - sada su standardna pakiranja.
Autor na primjerima izdavaštva istražuje korijene "prekomjernog izbora". Pedesetih i šezdesetih godina broj tiskanih medija gotovo je eksponencijalno rastao. U posljednje vrijeme taj trend ide obrnutim smjerom, pogotovo kada su u pitanju časopisi. Ljudi više nemaju toliko slobodnog vremena. Došlo je do određene prezasićenosti publike.
Različiti životni stilovi (hipijevske komune, new age ...) koji su cvjetali u to vrijeme (rane sedamdesete) sada su u fluidnom status quo stanju. Diverzifikacija je prestala i ljudi su sve više svedeni na najnužnije potrebe , vrstu mobitela, što ima , gadget. Senzibilizacija, lažna ili prava, događa se na globalnoj razini. O njoj nitko i ne razmišlja.
Kako se to sve događa u hodu, zar nije najjasnije? Toffler predlaže neka rješenja poput uvođenja ombudsmana koji bi kontrolirali i pratili razvoj tehnologije, društva i zajednice te neovisno o političkom sustavu ukazivali na akutne nedostatke i moguća rješenja. Mora se imati na umu da je djelo nastalo u razdoblju Hladnog rata .
Evidentno je da mnogi ljudi danas žive u problemima ne sluteći da ih imaju i koliko ih imaju. Ova knjiga otvara oči onima koji u vrijeme njenog nastanka nisu ni pomišljali da će se jednog dana roditi. A taj šok budućnosti, ili ta šokantna budućnost, toliko je postala dio naše svakodnevice da se mnogi osjećaju puno bolje, ne razmišljajući o tome što im se događa i što im se svima dogodilo. Da ni sami ne znaju kako se zapravo osjećaju.
Dakle, uz šokove koje nam donosi budućnost, možemo slobodno govoriti i o šokantnoj sadašnjosti . Posvetite se malo više sebi. Pronađite pravi ritam i pustite svoje uređaje i računalo da se malo odmore. Budućnost može čekati.