Sjeme crnog sljeza

Lišće i cvjetovi sadrže oko 10 % sluzi, zatim glikozide od kojih je najviše zastupljen malvin, nešto tanina i organskih kiselina. Crni se sljez odavno koristi kao ljekovita biljka. Danas se najviše koristi u obliku čaja za ublažavanje kašlja kod upale gornjih dišnih putova, bronhija i ždrijela. Mladi krupni listovi koriste se u kulinarstvu. Crni sljez je dvogodišnja ili višegodišnja biljka. Ima snažnu, ravnu i razgranatu stabljiku, visoku do 1,5 m. Stabljika je na poprečnom presjeku okrugla. U gornjem je dijelu zeljasta, a u donjem drvenasta. Korijen je vretenast, mesnat i slabo razgranat. Listovi su različite veličine; donji su krupniji, a vršni sitniji. Liske bubrežastog oblika na dugim su peteljkama i podijeljene na nekoliko ovalnih režnjeva. Cvjetovi sc razvijaju ispod lista, njih 3-5 zajedno. Boja listova jc intenzivno ljubičasto-plava. Prašnici su srasli u cijev. Crni sljez cvjeta od svibnja do jeseni. Ovisno o uvjetima uzgoja, razvoj biljaka prestaje krajem kolovoza. Plod u obliku diska sadrži po 10 sjemenki. Sjeme je plosnato i relativno krupno. Masa 1000 zrna jc 5 – 6 g. U našim krajevima biljke dobro prezimljavaju. Samo u izuzetno hladnim područjima može doći do oštećenja. U proljeće se vrlo rano razvijaju nadzemni dijelovi, ali mladi listovi dobro podnose proljetne mrazeve. Crni sljez nc zahtijeva posebno tlo, ali mu najviše odgovaraju rastresita tla, pjeskovito-ilovaste teksture, bogata hranjivim tvarima i dobrog kapaciteta za vodu i zrak. Crni sljez je kultura koja se može sijati na okućnicama. Zahtijeva puno ručnog rada kod berbe cvijeta, te se preporuča površina uzgoja na 100m2. Crni sljez cvjeta sredinom lipnja. Cvijet treba redovito brati prije nego se razvije sjeme. Nakon dva Ijedna od početka cvatnje biljka naraste 1,0 -1,5 m i obilno cvjeta. U tom se razdoblju cvijet bere dva puta dnevno, prije i poslijepodne. Berba traje sve do jeseni. Cvijet se bere bez peteljke i ne smije se brati po rosi ili kiši. Na površini od 100 m2 može se dobiti oko 50 kg suhog cvijeta. Osim cvijeta, bere se i list bez peteljke, ali ne više od jedne trećine ukupnog lišća. Cvijet se suši u tankom sloju prirodnim putem na zasjenjenom i prozračnom mjestu, uz povremeno okretanje. Osušeni cvijet mora bili tamnoplave boje. Budući daje suhi cvijet higroskopan, ne preporuča ga se pakirali za vrijeme oblačnog ili kišnog vremena. Na površini od 100 m2 može sc dobiti 50 kg suhih cvjetova {Malvae flos), odnosno 20 – 30 kg suhog lišća {Malvae folium).

Cijena: 10g = 10kn
više info na: kzunec@yahoo.com