Dioklecijan Diocletianus, veliki folis, rev ANT, kovnica Antiohija

Ovu aukciju možete preuzeti i osobno u Splitu.

Kovan: 300-301 AD
Katalog: RIC VI Antioch 54a
Avers: IMP DIOCLETIANVS PF AVG
Revers: Jupiter stoji lijevo, nag, s hlamidom preko lijevog ramena (nisko pada) u desnoj ruci drži pateru iz koje teče tekućina i u lijevoj rog obilja. K u lijevom polju i B preko V u desnom polju. Ispod: ANT za kovnicu Antiohija u Turskoj.
Natpis na reversu: GENIO POPV-LI ROMANI
Bronca
10.84 grama
Promjer 27 mm

Antiohija (grčki: Ἀντιόχεια [Antiókheia], turski: Antiokheia), ili kako je Turci danas zovu Antakija (turski: Antakya, grčki: Αντάκια [Antákia], arapski: انطاكية [Anṭākyä] od sirijskog: ܐܢܛܝܘܟܝܐ [Anṭiokia]), je administrativni centar turske provincije Hatay od 216 960 stanovnika.

Brzo je izrasla u treći po veličini grad Rimskog Carstva, odmah nakon Rima i Aleksandrije. To je bio grad veličanstvenih hramova, teatara, termi sa vodovodnom mrežom i akvaduktom. Grad je bio sjedište rimskog garnizona u Siriji, čiji je glavna dužnost bila obrana istočnih granica carstva od perzijskih napada.
Antiohija je također bila jedan od prvih centara kršćanstva, upravo su se u njoj po prvi put sljedbenici Krista nazvali kršćanima, a grad je bio i centar iz kojeg je apostol Pavla išao u svoje misije negdje od 47. do 55.[1]
U 4. stoljeću Antiohija je postala sjedište nove rimske administracije koja je poslana da upravlja svim istočnim provincijama Carstva.

Koliki je bio značaj Antiohije vidi se po tome što su brojni rimski carevi boravili u njoj ili se angažirali u njenoj daljnjoj izgradnji. Gaj Julije Cezar boravio je u Antiohiji 47. pne. i potvrdio njezinu slobodu. Germanik je za svog posjeta - 19. i umro, pa je njegovo tijelo spaljeno na forumu. Komod je također posjetio Antiohiju i to za vrijeme Olimpijskih igara. Antiohiju je posjetio i Trajan i to u vrijeme kad ju je pogodio potres - 115. Uz Augustovu pomoć i podršku izgrađen je na brdu Silpiju veliki hram Jupitera Kapitolskog. Za njegove vladavine izgrađen je i forum, a njegov nasljednik Tiberije izgradio je dvije velike kolonade prema brdu Silpiju. Nakon njega je Agripa je proširio teatar, kog je dovršio Trajan. Antonin Pio dao je popločiti granitom glavnu cestu - decumanus, a tad je izgrađeno i nekoliko termi, te dva akvadukta (jedan je izgradio Hadrijan). I judejski kralj Herod Veliki se angažirao u gradnji grada.