Povijest hrvatskoga jezika 3. knjiga: 17. i 18. stoljeće

Povijest hrvatskoga jezika 3. knjiga: 17. i 18. stoljećeU trećoj knjizi Povijesti hrvatskoga jezika daje se opis povijesnoga razvitka hrvatskoga jezika u 17. i 18. stoljeću, i to opisom razvoja hrvatskih narječja i hrvatskoga književnog jezika. Na početku knjige akademik Radoslav Katičić piše o hrvatskome jeziku u 17. i 18. stoljeću, pokušavajući ga obuhvatiti „jednim pogledom“ i pri tome naglašava kako to nije nimalo laka zadaća jer je tu previše „raznolikosti, raznih zbivanja, a i različita su to razdoblja i kao idejna ozračja, i kao stilske formacije.“ Hrvatska narječja opisuje prof. dr. sc. Josip Lisac prikazujući njihova temeljna obilježja, razvoj i razmještaj te okolnosti u kojima se razvijaju. Prof. dr. sc. Sanja Vulić piše o štokavskome hrvatskom književnom jeziku u 17. stoljeću, a prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo o štokavskome hrvatskom književnom jeziku u 18. stoljeću. Kajkavski hrvatski književni jezik prikazuje dr. sc. Barbara Štebih Golub, čakavski hrvatski književni jezik doc. dr. sc. Ivica Vigato, a o jeziku hrvatskih poslovnih tekstova piše akademik Josip Bratulić. O hrvatskim pismima i pravopisima piše prof. dr. sc. Marko Samardžija, a hrvatska imena opisuje prof. dr. sc. Anđela Frančić. Autorske prinose zaključuje akademik Ranko Matasović, koji opisuje odnos prof. dr. sc. Anđela Frančić. Autorske prinose zaključuje akademik Ranko Matasović, koji opisuje odnos hrvatskoga jezika i drugih europskih jezika 17. i 18. Stoljeću. Na kraju knjige nalazi se Antoloija djela iz 17. i 18. stoljeća, koju su pripremili dr. sc. Sanja Holjevac, prof. dr. sc. Josip Lisac i prof. dr. sc. Diana Stolac. 

Stranica: 670
Dimenzije: 22x29
Jezik: Zagreb
Pismo: Latinica
Stanje: Odlično
Uvez: Tvrdi s ovitkom
Godina: 2013