Orhan Pamuk : Muzej nevinosti,Zovem se crvena,Noći kuge,Naivni i senti

MUZEJ NEVINOSTIPanoramski prikazujući život u Istanbulu, Pamuk pomno bilježi krizu identiteta pripadnika istanbulskog visokog društva razapetih između tradicionalnog i zapadnjačkog načina života. Muzej nevinosti pripovijeda priču o Kemalu, sinu jedne od najbogatijih istanbulskih porodica, i njegovoj opsesivnoj ljubavi prema siromašnoj i dalekoj rođaci, prekrasnoj Fusun. U svom romantičnom zanosu, Kemal gomila zbirku predmeta koja bilježi tok njegove nesretne ljubavi – muzej koji je mapa društva i njegovog srca.ZOVEM SE CRVENAIstanbul, šesnaesto stoljeće. Izvan zidina raskošnog dvora caruju siromaštvo, kuga, nemoral i nespokoj. To, dakako, ne priječi Sultana da naruči knjigu u slavu svoje vladavine koja će prikazati svu veličinu Otomanskog carstva. U tu svrhu on daje nalog Tetku Efendiji da okupi najbolje iluminatore u zemlji, čija je tajna zadaća da oslikaju knjigu u stilu tadašnjih europskih majstora. No kako se figurativna umjetnost smatrala povredom islama, ta narudžba nije lišena opasnosti za izvršitelje, zbog čega nijedan iluminator ne smije vidjeti knjigu u cijelosti. Problemi počinju kada jedan od minijaturista nestane, a Sultan zatraži da se njegova smrt rasvijetli za tri dana. Jedini trag koji vodi k rješenju misterija nalazi se u nedovršenim iluminacijama. Je li ta smrt djelo anđela osvete koji je otkrio bogohulno djelo? Ili će krivnja pasti na Karu, ljubomornog pretendenta na ruku Tetkove kćeri, neusporedive ljepotice Šekure? Ova čudesna priča spletena je oko tajnovitih ubojstava i ljubavi, preispitivnja religije i filozofije, suočavanja Istoka i Zapada, te, napose, oko umjetnosti minijature u trenucima njezina uzmaka i nestajanja. Kazuju je sami likovi, pa stoga svako novo poglavlje omogućuje uvid u događaje iz drukčijeg kuta gledanja. Takav propovjedački pristup izražava autorov stav da pisanje romana pruža užitak pogleda odozgor, kao kad gledamo neki prizor s balkona.NOĆI KUGENoći kuge povijesni su ep i napeta detektivska priča, smion i sjajan roman koji se bavi nizom sablasno suvremenih tema i jednom velikom vječnom: nevidljivom i zagonetnom crtom razgraničenja između Istoka i Zapada. Travanj 1901. Na izmišljenom smo otoku Mingeru u istočnom Sredozemlju; polovinu stanovništva čine muslimani, polovinu pravoslavni Grci, a u posljednjim godinama Osmanskog Carstva među njima vlada napetost. Na otok je stigla kuga – epidemija je počela u Aziji i odnijela milijune žrtava, no Europu je poštedjela: zbog higijene, znanstvenih postignuća ili mjera karantene? Na Mingeru, 29. pokrajini Osmanskog Carstva te metode ne funkcioniraju. Sultan na otok šalje svog najvećeg stručnjaka epidemiologa, uz to kršćanina, no dio muslimana ne pokorava se mjerama suzbijanja zaraze. I tada se dogodi ubojstvo… Sučelice opasnosti od širenja pošasti prema Zapadu, sultan popušta pred međunarodnim pritiskom i dopušta pomorsku blokadu Mingera. Prepušteni sebi, otočani se s kugom moraju obračunati sami.NAIVNI I SENTIMENTALNI ROMANOPISACU kriminalističkom romanu, žanru u kojem sumnja ima tako presudnu ulogu, u jedno sumnje nema: u to da su dobri zaista dobri, a zli definitivno zli, te da su, prema tome, kazne za te zle isto tako opravdane kao i metode kojima se služe dobri (građani) detektivi.

Stranica: 455+640+190+631
Dimenzije: 15,5x24 cm
Jezik: Zagreb
Pismo: Latinica
Stanje: Nova knjiga
Uvez: Meki
Godina: 2019