Knjiga FRANKENSTEIN ILI MODERNI PROMETEJ, MARY SHELLEY

Prodajem knjigu „Frankenstein ili moderni Prometej", autorica Mary Shelley,

jezik: hrvatski,
preveo: Saša Drach,
broj stranica: 256,
uvez: meki uvez,
format: 13 x 19 cm,
izdavač: Šareni dućan d.o.o., Zagreb,
godina izdanja: 2001.

Knjiga je vrlo dobro uščuvana i u izvrsnom stanju, na zahtjev šaljem i dodatne fotografije.
Preuzimanje na adresi u Zagrebu, a za ostatak Hrvatske šaljem poštom ili preko Tisak kioska tj. kako se već dogovorimo.
Postoji mogućnost slanja u inozemstvo.
Obećajem vrhunsko pakiranje i zaštitu knjige kako bi se ista zaštitila, a izbjeglo oštećenje prilikom transporta i tijekom uobičajene manipulacije pošiljke.
Plaćanje uplatom na tekući račun ili pri primopredaji.
Kontaktirati me molim Vas možete u inbox i/ili na +385 99 230 94 15, pogledajte i druge moje oglase, hvala lijepa.

Kratak opis:
"Frankenstein ili moderni Prometej" je roman engleske književnice Mary Shelley. Smatra ga se prvim djelom znanstvene fantastike i
spekulativne fikcije uopće i 1. izdanje romana datira iz već davne 1818. godine. Ponekad knjige rađaju mitove koji ponekad zasjenjuju knjige.
Jedan od takvih mitova vezan je i uz legendarno prezime Frankenstein – prezime, dakle, jer opća je predodžba uglavnom drukčija, Victora
Frankensteina, briljantnog znanstvenika »koji se htio igrati Boga«, kreatora neimenovane kreature koju se obično svrstava uz slavna čudovišta poput Dracule, King Konga, Godzile, Aliena ... A sve je započelo jedne olujne ljetne noći 1816. kad je Lord Byron okupljenom društvu predložio da se ogledaju u pisanju priča strave i užasa. Osim Byronove družice Claire Clairmont i osobnog liječnika Johna Polidorija, također pisca, bio je tu još jedan ugledni pjesnik: Percy Bysshe Shelley s budućom suprugom Mary. Unatoč vrsnoj konkurenciji, najboljom se pokazala pripovijetka Frankenstein, uradak devetnaestogodišnje, u književnim krugovima dotad posve nepoznate, Mary Wollstonecraft Godwin. Tako je prije dva stoljeća začet (objavljen je 1818.) ovaj epohalni gotski roman, klasik strave i užasa, jedan od prvih romana znanstvene fantastike, začetnik »modernoga horora«..

Radnja romana počinje kada kapetan Walton sa svojim brodom plovi po Arktičkom krugu. Brod je zarobljen u ledu. Tada kapetan sreće
znanstvenika Victora Frankensteina. Victor priča Waltonu svoju priču. Kao mladi znanstvenik Victor napušta svoj dom u Ženevi u Švicarskoj i
odlazi studirati medicinu u Njemačku. U jednom trenutku inspiracije, Victor pronalazi način kako da neživu tvar povrati u život. Potpuno
opsjednut otkrićem, Viktor počinje od raznih dijelova mrtvaca slagati kreaturu koju namjerava oživjeti. Njegov je cilj da biće bude prekrasno, ali kada ga oživi razočaran je, jer biće je odvratno, preveliko i unakaženo. Užasnut, Victor napušta u bijegu prostoriju i zatvara vrata za sobom.
Kada se vraća s ciljem da uništi stvorenje, ovo je već pobjeglo. Sljedećih nekoliko mjeseci Victor se oporavlja od iscrpljenosti, sve dok ne
dobiva poruku od kuće da mu je ubijen brat. Odmah odlazi kući i kraj Geneve vidi stvorenje te je uvjeren da je ono ubilo njegovog brata. Po
Victorovom dolasku kući, obiteljska sluškinja Justine je osumnjičena za to ubojstvo, osuđena i pogubljena.Victor odlazi u planine i tu pronalazi
čudovište, koje mu priča svoju priču. Čudovište je naučilo govoriti promatrajući jednu obitelj kroz rupu u zidu. Činio im je, skrivajući se, manja
dobra djela, ali kada su ga ugledali, zgrozili su se nad njegovim izgledom. Tada su ga otjerali. Ljudi su ga tjerali gdje god su ga ugledali zbog
njegovog odbojnog izgleda. Želeći osvetu, čudovište je došlo do Victorove kuće, ubilo mu brata i namjestilo zločin sluškinji Justine. Sada,
čudovište želi od Victora samo jedno; moli ga da stvori još jedno čudovište, žensko, da ne bude sam. Isprva, Victor pristaje. Kasnije, već
napola napravljenu kreaturu uništava zgađen sam sobom i svojim djelom. Za osvetu, čudovište mu najprije ubije najboljeg prijatelja a zatim i
Victorovu zaručnicu u prvoj bračnoj noći. Victor tada postaje lovac i proganja čudovište sve do Arktika. Tu umire, bez da ga je uspio ubiti.
Čudovište pronalazi Victora mrtvog, i žali za sve što je učinio svom stvoritelju. Čudovište je odlučilo počiniti samoubojstvo, i odlazi.

Samu radnju romana jednom je prilikom zanimljivo prepričao jednako priznati klasik strave i užasa (može i horora) H. P. Lovecraft: »Priča je to
o umjetno stvorenom ljudskom biću, što ga je od dijelova leševa oblikovao Victor Frankenstein, mladi student medicine iz Švicarske ...
Čudovište, što ga je njegov stvoritelj načinio u sumanutoj oholosti uma, odlikuje se normalnom inteligencijom, ali mu je vanjština grozna i
odvratna. Kao predmet ljudske sablazni i odbacivanja, čudovište će naposljetku početi ubijati sve one koje mladi Frankenstein voli,
njegove prijatelje i članove obitelji ... Frankenstein se potom daje u potjeru za čudovištem i progoni ga sve do ledenih pustinja Arktika.
Na kraju pogiba od ruke objekta svoje potrage i stravičnog proizvoda svoje drske oholosti...«
Sve u svemu, nezaobilazno štivo, lektira opće kulture, jedna od »100 knjiga koje svakako treba pročitati za života«, jer poslije vjerojatno nećete moći, osim ako vas ne oživi neki novovjeki dr. Frankenstein.

Roman "FRANKENSTEIN ILI MODERNI PROMETEJ" vjerojatno je inspiriran, prema naslovu, dramom Okovani Prometej, grčkog klasika
Eshila. Lik čudovišta vjerojatno je inspiriran likom Sotone u drami Izgubljeni raj (Paradise Lost), književnika Johna Miltona. "FRANKENSTEIN"
je alegorijska priča napisana u vrijeme Prve industrijske revolucije, vrijeme velikih znanstvenih otkrića. U pozadini znanstvenih otkrića Victora
Frankensteina i njegove želje za vraćanjem mrtvoga u živo, time i moći koju ima samo Bog, nalazi se pitanje: Pa, postoji li veća moć od
stvaranja života ? Kada se čudovište pobuni protiv svog stvoritelja, to je jasna poruka da neodgovornost u korištenju suvremenih dostignuća i tehnologije može imati nesagledive posljedice.

Samo ime Frankenstein je vjerojatno preuzeto iz njemačkog sela Frankenstein (danas poljski gradić Zabkowice Slaskie). Na svom putovanju u Švicarsku, 1816., Mary Shelley je odsjela u blizini tog sela. Prvi film o Frankensteinu snimljen je 1910. godine i nije sačuvan. Najčuvenija je
filmska adaptacija iz 1931. godine. Uz brojna ambiciozna djela i jeftine filmske serijale, snimljeno je i nekoliko filmskih parodija.