GRAHAM GREENE, Moć i slava

GRAHAM GREENE, Moć i slava
Nakladnik KRŠĆANSKA SADAŠNJOST Zagreb 1985
Biblioteka ZRNO
Meki uvez. 292 stranice.

Moć i slava” roman je o duhovnoj drami svećenika alkoholičara u atmosferi vjerskih progona u kaotičnom i totalitarnim tendencijama opsjednutom Meksiku.

Roman Moć i slava nastao je na putovanju u Meksiko zimi 1937, na koje sam pošao zbog sasvim drugih razloga. To nije bilo nimalo sretno putovanje. S političke strane, to je putovanje bilo pomračeno činjenicom što se upravo u to vrijeme Engleska spremala prekinuti diplomatske odnose s Meksikom, zbog nacionalizacije petrolejskih kompanija, a s moje osobne strane zato što je gospođica Shirley Temple — koja je još kao dijete postala filmska zvijezda — podigla protiv mene čudnu optužnicu, zbog moje kritike njenog filma Mala Willie Winkie, što sam je bio objelodanio u listu Night and Day. Kad sam se, oboljevši od dizenterije, iz Chiapasa vratio u Mexico City, tu me je zateklo pismo moga izdavača, koji mi nudi da će mi poslati novac ako smatram da je potrebno još ostati u Meksiku; vrhovni sudac zauzeo je oštar stav prema mom slučaju i postojala je stanovita opasnost — piše mi također — da bih po povratku mogao biti uhićen zbog povrede časti. Ali, kad sam konačno primio poštu, toliko sam zamrzio Meksiko da mi je čak i eventualni boravak u engleskom zatvoru obećavao veliko olakšanje.

Graham Greene, britanski književnik (Berkhamsted, 2. X. 1904 – Vevey, 3. IV. 1991). Nakon studija u Oxfordu, obratio se (1926) na katoličanstvo. U Londonu je pisao za književne listove, uređivao (1937) kratkotrajni ali glasoviti Night and Day; bio je filmski kritičar londonskog Spectatora. Više godina putovao svijetom. Javio se pjesmama (1925), potom romanima, od kojih je zapažen treći, Carigradski vlak (1932), prvi u nizu romana što će ih nazvati razonodama (entertainments), a koji su postali dio njegova književnog identiteta: u konvenciji trilera, špijunskih i pustolovnih romana, na pozadini gotovo metafizičkih uzroka, propituje moralne dvojbe što ih u njegovih protagonista izaziva sukob savjesti i lojalnosti, npr. gangstera u romanu Brighton Rock (1938). Uz mjesni kolorit romana, kojima su radnje obično smještene u nekoj od neuralgičnih točaka stvarnih političkih zbivanja što ubrzo dolaze u središte svjetske pozornosti – npr. u Meksiko, Moć i slava (The Power and the Glory, 1940), u Vijetnam, Mirni Amerikanac (The Quiet American, 1956), na Kubu, Naš čovjek u Havani (Our Man in Havana, 1958), na Haiti, Komedijaši (The Comedians, 1966) i dr. – odlika je njegova stila i zasićena atmosfera koju stvara jezgrovitim opisima prepunima značajnih pojedinosti. Trajna zaokupljenost religijskim i političkim motivima, grijehom i moralnim padom u posrnulom svijetu u kojem vlada besmisleno ratovanje, nasilje i fizička propast tema su i njegovih potonjih romana, npr. Ljudski faktor (The Human Factor, 1978). Većina je njegovih romana ekranizirana. Pisao je i filmske scenarije (kadikad adaptacije vlastitih romana) od kojih su najistaknutiji oni za filmove redatelja Carola Reeda Bjegunac (Odd Man Out, 1947), Pali idol (The Fallen Idol, 1948) te osobito Treći čovjek (1949; scenarij je potom preoblikovao u roman 1950). Jedan je od najčitanijih engleskih pisaca XX. stoljeća.

Postoji mogućnost preuzimanja knjige u širem centru Zagreba.
Poruka na 098 9174 300. Slanje BOX NOW, ili TISAK.
Pogledajte i ostale moje oglase, i iskombinirajte narudžbu o jednom putnom trošku.

(136)