GORKE LEGENDE - Slavko Janevski

- Biblioteka "Marko Polo"
- Urednik : Božidar Pejović
- Preveo : Branko Karakaš
- Izdavač :" Savremena škola" , Beograd , 1963.
- Redaktor : Predrag Palavestra
- Lektor : Branka Tasić
- Tehnički urednik : Savka Stojanović
- Korektor : Nadežda Rakčević
- 192 str.
- Tvrdi uvez
- Format : 13,5 × 19,5 cm
=====
- Tekstovni dio bez obilježavanja.
Kompaktno stanje knjige.
Posveta kemijskom olovkom ( "Dragoj Sonji za 10 rođendan od Bogdanke - 14. februar 1967."
Manji tragovi korištenja i godišta na koricama.
Vrlo zadovoljavajuća očuvanost.
===
Janevski [ja'~], Slavko, makedonski književnik (Skoplje, 11. I. 1920 – Skoplje, 30. I. 2000). Bio je direktor i glavni urednik izdavačke kuće Makedonska kniga i urednik časopisa Nov den, Sovremenost i Horizont. Pripadao prvomu naraštaju makedonskih poratnih pisaca, koji su zastupali modernističke poetike. Autor je prvoga modernoga makedonskoga romana Selo iza sedam jasenova (Selo zad sedumte jaseni, 1952). Tematski je zaokupljen povijesnom opstojnošću čovjeka u okruženju stalne izmjene dobra i zla. Najznačajnije su mu pjesničke zbirke Hljeb i kamen (Leb i kamen, 1957), Evanđelje po Lukavom Peji (Evangelie po Itar Pejo, 1966), Kainabelijada (Kainavelija, 1968) i Astropeus (1979). Objavio je zbirke novela Klauni i ljudi (Klovnovi i luǵe, 1954), Omorine (Omarnini, 1972), Iza tajnih vrata (Zad tajnata vrata, 1992), putopise Gorke legende (Gorčlivi legendi, 1962) i romane iz tzv. kukulinskoga ciklusa (Tvrdoglavi, 1959; trilogija Mirakuli užasa – Mirakuli na grozomorata, 1984., sastavljena od romana Legije Svetoga Adofonisa – Legionite na Sveti Adofonis, Pasje raspeće – Kučeško raspetie i Očekujući kugu – Čekaj61761i čuma; Devet Kerubinovih stoljeća – Devet Kerubinovi vekovi, 1986; Čudotvorci, 1988; Rulet sa sedam brojaka – Rulet so sedum brojki, 1989; Kontinent Kukulino, 1996. i Odlagalište – Deponija, 2000). Tematika romana obuhvaća poslijeratnu kolektivizaciju sela, psihološko-refleksivnu evokaciju rata i potragu za bitkom nacionalne povijesti koja je metaforizirana i simbolizirana kao univerzalno pitanje ljudskoga trajanja.