TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ, Doručak

TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ, Doručak
Nakladnik 3000 GODINA ZA DAR Zadar 2008
Tvrdi uvez. 207 stranica.
Napomena: knjiga je otpis iz knjižnice, bez oštećenja.

Tomislav Marijan Bilosnić (rođen je u Zemuniku Donjem 18. siječnja 1947.). U hrvatskoj kulturi djelovanjem plijeni pažnju širinom svojih umjetničkih preokupacija. U prvom redu književnik, pjesnik, feljtonist, putopisac i kritičar, ovaj se umjetnik jednako uspješno bavi slikarstvom i umjetničkom fotografijom, dok je dobar dio svoga životnog vijeka proveo radeći kao novinar, reporter i urednik u više novina, revija i časopisa. Osnovnu školu polazio je u Zemuniku, Srednju tehničku školu i Filozofski fakultet u Zadru.

Što sve Bilosnić nije okušao u životu? Radio je kao građevinski radnik, strojarski tehničar, konobar, vozač, knjigovođa, administrativac, novinar, književnik, fotograf, slikar, vojnik, ali i kao direktor više firmi, alfa i omega u zadarskoj kulturi, pokretač niza aktivnosti u mnogim mjestima Zadarske županije, a sveprisutan je i na cijelom hrvatskom prostoru, u domovini i u inozemstvu.
Ove godine književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić obilježava dvije obljetnice, šezdeset i pet godina života i četrdeset i pet godina književnoga stvaralaštva. Dodamo li tomu da Bilosnić svoj jubilej slavi sa stotinu objavljenih knjiga, te šezdesetak ostvarenih izložbi, onda je riječ o godinama i brojevima vrijednih poštovanja.

Prvi književni i likovni radovi objavljeni su mu 1968. godine. Autor je stotinu knjiga proze, poezije, poezije za djecu, kritika, feljtona, putopisa, povjesnica, publicistike i slikarskih monografija. Knjige ili njihovi izbori prevedeni su mu na: talijanski, engleski, makedonski, turski, albanski, romski, japanski, njemački, španjolski, poljski, ruski, rumunjski, i slovenski. Međunarodnu popularnost stekao je haiku zbirkom ”Velebit” prevedenom na engleski i albanski jezik, koju je kritika uglednog japanskog časopisa ”Ko” i američkog ”Modern Haiku” vrlo lijepo prihvatila. Državna japanska televizija snimila je u Zadru 2003. godine dugometražni televizijski film ”Stazama hrvatskog haiku” o Bilosnićevoj haiku poeziji. Uvršten je u nekoliko međunarodnih haiku antologija poput one japanske Four Seasons. Pjesnička zbirka ”Tigar”, za koju se može reći da ujedinjuje sve dosadašnje poetike ovog pjesnika, međunarodno je poznata Bilosnićeva knjiga, prevedena u cijelosti na engleski, talijanski, njemački, albanski, makedonski, romski jezik.

Poznata je njegova lutkarska televizijska serija “Pustolovine morskog konjica” prema kojoj je kasnije napisao istoimeni roman za djecu. Bilosnićevi književni radovi uvršteni su u književne preglede, leksikone, školske programe, panorame i antologije.

Bilosnić je napisao tisuće članaka, komentara, reportaža, zapisa i putopisa objavljenih u mnogim hrvatskim novinama a osobito u: Vjesniku, Večernjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu, Glasu Istre, Glasu Slavonije i drugima. Surađuje na radiju i televiziji.
Uređivao je biblioteke, novinske rubrike, listove i časopise: “Zadarska revija”, “Tlo”, “Plavi vjesnik”, “Vedri dani”, “Maslačak”, “Grad Nin”. Bio je glavni urednik tjednika Ličko-senjske županije “List” i glavni urednik tjednika “Zadarski regional”, predsjednik Upravnog odbora “Narodnog lista”, urednik biblioteke “Matsuo Basho”. Pokrenuo je i uređivao listove: “Zoranić”, “Plakat” i “Zadranka”. Jedan je od osnivača i prvi direktor “Zadarskog lista”, kao i jedan od pokretača i prvi direktor “Zadarskog glazbenog festivala - Zadarfest ”. Bio je urednik Festivala djeteta u Šibenik od 1981. do 1985 godine.
Još osamdesetih godina prošloga stoljeća bavio se ekologijom pišući o problemima onečišćenja i gospodarenja okolišem, te spada u skupinu začetnika ekološke tematike u Hrvatskoj. Poznata je njegova knjiga s ekološkom problematikom «Okrugla kanta za smeće» (1988.), uopće prva knjiga takve vrsta na našim prostorima.

Važno je upozoriti i na Bilosnićev doprinos hrvatskoj povjesnici. Ravni Kotari i Bukovica do pojave Tomislava Marijana Bilosnića ostali su izvan dosega hrvatske historiografije, nekako po strani, premda se radi o kraju bogate povijesti u milenijskom kontinuitetu i, što je vrlo značajno, kraju koji ima važno mjesto u povijesti razvoja hrvatskoga naroda i njegove Države. Književnik Tomislav Marijan Bilosnić zadužio je i hrvatsku historiografiju, poglavito onu koja obrađuje prošlost Zadra, Nina, Velebita, Ravnih Kotara, Bukovice, zadarskih i kvarnerskih otoka.

Tomislav Marijan Bilosnić je priredio šezdesetak samostalnih izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio sedam slikarskih monografija: “Metamorfoze”, “Cvijeće ravnokotarskih vila”, “33”, “Pollockova svjetlost”, “Maske i lica”, “Mediteranski pastel” i ”Duhovi sa zadarskog Foruma”, te fotomonografiju “Skriveno kameno blago”, kao i pjesničke monografije s A. Stamaćem i Z. Tomičićem. O njegovom slikarskom opusu pisali Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Korbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevnka Nekić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi.

Što se fotografije tiče, Bilosnić od 70-tih godina prošlog stoljeća sustavno objavljuje fotografije u novinama, časopisima, revijama, knjigama kao i na prospektima, plakatima i razglednicama. Radi puno i brzo, moglo bi se reći da rasipa slike uokolo, isto kao i svoju svestranu darovitost. Otuda tematska raznolikost na izložbama koje se kreću od ninskih i iških motiva, preko ravnokotarskih i bukovačkih poratnih slika, do karnevalskih ludovanja i urbanoga života, ili serije o povijesnim gradinama Ravnih kotara. Njegov način emocionalnoga reagiranja najsnažnije se manifestirao u Domovinskome ratu, kada je u najtežim uvjetima ustrojio Samostalni vod kulturnih djelatnika Zadra i uspio urediti fotomonografiju Zadar Anno Domini 1991. Simboli Nina, pak, zacijelo je najcjelovitiji njegov fotografski ciklus «dubokih i slojevitih konotacija».

Kao aktivni sudionik Hrvatskog proljeća 1971. Bilosnić je zatvaran, proganjan i zabranjivan. Za vrijeme Domovinskoga rata bio je zapovjednik Samostalnog voda umjetnika, 1991. i 1992. godine. Član je Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata i Kluba hrvatskih likovnih umjetnika veterana Domovinskog rata. Tajnik je hrvatsko-američke humanitarne udruge Dijete i obitelj (Children and Family Society) i bio je predsjednik internacionalne asocijacije Lions Cluba Zadar 2001/2002. godine, za što je primio Zlatno suradničko priznanje od Guvernera Districta 126 – Hrvatska.

Utemeljio je i vodi: Umjetnički tabor Karin i izdavačku Udrugu 3000 godina Za dar”. Član je književnih i umjetničkih udruženja: Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih haiku pjesnika, HDLU Zadar, Društva hrvatskih književnika Herceg - Bosne (Bosna i Hercegovina), počasni član Društva albanskih umjetnika i književnika u Elbasanu, Kluba pisaca ”Kostandin Kristoforidhi” u Albaniji. Predsjednik je Ogranka DHK Zadar, predsjednik Skupštine Hrvatskog društva likovnih umjetnosti Zadar. Član je Matice hrvatske i Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”.

Nagrade
Za umjetničku i društvenu djelatnost dobio je: Grb grada Zadra (2001.), Nagradu grada Zadra (2008.), Godišnju nagradu Zadarske županije (2003. i 2008. .), Grb općine Polača i Plaketu općine Polača (1998.), Grb općine Zemunik ( 2007.).
Ističu se dobivene nagrade i priznanja za književnost: nagrada za poeziju Društva književnika «Tin Ujević» (2009.), prve nagrade za prozu «Dubravko Horvatić» (2009.), prve nagrade na susretu hrvatskog duhovnoga književnoga stvaralaštva u Križevcima «Stjepan Kranjčić» (2009.), nagrade Pasionske baštine (2010.), prve nagrade za hrvatski književni putopis časopisa «Kaj» (2011.), nagrade za najbolji haiku Hrvatske Kloštar Ivanić (2006.), priznanja na Haiku susretima u Ludbregu 2009. i priznanja na 1. Festivalu ljubavne poezije «Zvonimir Golob» u Koprivnici (2009.), te mnogobrojnih drugih priznanja.
Dobitnik je međunarodnih književnih nagrada: «Ilinden» u Skoplju – Makedonija (2007.), «Crvena ruža Elbasana» u Albaniji (2009.) i počasne diplome na 12. međunarodnom Mainichi haiku festivalu u Japanu (2009.), međunarodne Zlatne plakete za fotografiju na izložbi «Island and Sea» (2010.), kao i niza drugih nagrada i priznanja.

Postoji mogućnost preuzimanja knjige u širem centru Zagreba. Za slanje Tiskom poštarinu plaća kupac.
Pogledajte i ostale moje oglase, pa iskombinirajte narudžbu o jednom putnom trošku.

(133)